Jedan dan u godini – 8.ožujka – ne može kao čarobnim štapićem
unaprijediti živote žena koje su suočene s diskriminacijom,
predrasudama i društvenim preprekama, no može poslati
poruku da je problem još uvijek tu i da borba i dalje traje.
A mi, dakako, nećemo propustiti svim dragim čitateljicama,
listateljicama i klikateljicama Čarobne frule i Kaštelanopolisa
čestitati ovogodišnji Međunarodni dan žena. Živjele!
Svake godine 8. ožujka obilježava se Međunarodni dan žena kako bismo podsjetili na važnost dugotrajne borbe za ženska prava, prvenstveno pravo na jednaku plaću, obrazovanje i status u društvu.
Borba za ženska prava zbog ekonomskog iskorištavanja započela je u 19. stoljeću, u vrijeme brze industrijalizacije i gospodarske ekspanzije pa je često dolazilo do prosvjeda zbog loših radnih uvjeta.
Žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila demonstrirale su 8. ožujka 1857. na ulicama New Yorka, ali policija ih je rastjerala. To ih nije pokolebalo u njihovoj borbi za svoja prava pa su dva mjeseca kasnije osnovale su sindikat zahvaljujući kojemu je započela ozbiljna rasprava na međunarodnoj razini o poboljšanju njihova ekonomskog i društvenog položaja. Sve je eskaliralo 1908. kada je 15.000 žena marširalo New Yorkom tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa.
Dvije godine kasnije 1910. godine 8. ožujka proglašen Međunarodnim danom žena kojim se ističe nužnost ravnopravnosti spolova, koja ni u 21. stoljeću još u potpunosti nije zaživjela. I danas je važno podsjetiti da su žene jednako ljudska bića kao i muškarci i zato, zaslužuju ista ljudska prava, položaj te jednako poštovanje ako je riječ o čovjeku koji to poštovanje zaslužuje. I muško i žensko jest čovjek, a zasluženo poštovanje ne ovisi o spolu nego o čovjekovim djelima, bez obzira na to je li riječ o muškom ili ženskom biću.
Nažalost, svjedočimo brojnim situacijama u kojima se žene prikazuje kao bespomoćne, nesposobne i predodređene isključivo za uloge majki i supruga. Primjerice, žene u EU-u imaju prosječno 14 posto nižu plaću od muškaraca, dok su u nekim državama (poput Afganistana) potpuno uklonjene iz javnog života, onemogućeno im je školovanje, profesionalna karijera, pravo glasa. Postoje i država gdje se žene i dalje okrutno fizički kažnjava.
Jedan dan u godini (8.ožujka) ne može kao čarobnim štapićem unaprijediti živote žena koje su suočene s diskriminacijom, predrasudama i društvenim preprekama, no može poslati poruku da je problem još uvijek tu i da borba i dalje traje.
Kao inspiracija ženama na tom putu mnoge su snažne, odvažne i inspirativne junakinje koje su svojim iznimnim radom i ostvarenjima ostavile neizbrisiv tragu u povijesti čovječanstva. Riječ je o znanstvenicama, književnicama, umjetnicama, odvjetnicama, novinarkama, filozofkinjama i mnogim drugim stručnjakinjama, a neke od njih ovdje izdvajamo:
- Marie Curie – jedna od najvažnijih znanstvenica svoga vremena, osvojila dvije Nobelove nagrade (na području kemije i fizike)
- Ivana Brlić Mažuranić – hrvatska autorica, svjetski poznata i priznata kao jedna od najznačajnijih spisateljica za djecu
- Dragojla Jarnević – hrvatska književnica i prva hrvatska alpinistica, popela se na Okić 1843. i po njoj se naziva Dragojlina staza
- Sidonija Erdödy Rubido – prva hrvatska koncertna pjevačica i prva hrvatska operna primadona
- Agatha Christie – najpoznatija književnica napetica, „kraljica krimića“
- Coco Chanel – samosvjesna i talentirana žena, modna ikona; njezina modna kuća postigla svjetski uspjeh, i danas jedna od vodećih u svijetu
- Helen Keller – iako gluha i slijepa dokazala da je sve moguće te naučila komunicirati na mnoge načine i educirala društvo o ljudima s invaliditetom
- Simone de Beauvoir – francuska intelektualka, velika filozofkinja, feministkinja i borkinja za ljudska prava
- Maria Gaetana Agnesi – autorica prve matematičke knjige koju je napisala žena i prva profesorica matematike na sveučilištu u Bologni
- Frida Khalo – meksička slikarica, jedna od najvećih slikarica 20. stoljeća
- Lidia Poët – prva moderna talijanska odvjetnica, njezino oduzimanje advokature uzrokovalo je pokret koji je ženama dopustio bavljenje odvjetništvom i obnašanje javnih dužnosti u Italiji
- Marija Jurić Zagorka – hrvatska književnica i novinarka ovih prostora, prva profesionalna novinarka i najčitanija hrvatska književnica, uređivala „Ženski list“, prvi hrvatski časopis za žene, i „Hrvaticu“
Svim našim čitateljicama čestitamo Dan žena i želimo im da ih spomenute jake žene potaknu da postanu i same najbolja i najuspješnija verzija sebe. I da ponosno dignu glavu kad naprave kakvo vrijedno djelo, da pokažu svoju snagu. Jer, žena je najčešće iznimno snažan čovjek vrijedan poštovanja.
Gala Matijašević, 7. b, fotokolaž: SM